Posljednjih godina puno se govori i piše o izrazitom porastu broja
kratkovidnih osoba. Znanstvenici to opisuju i kao “epidemiju kratkovidnosti”
koja je posebno izražena u SAD-u i državama istočne Azije. U SAD-u čak
polovica mladih ima minus dioptriju, a u Kini, Japanu ili Koreji i više od
80%. I kod nas je sve više osoba koje za dobar vid na daljinu trebaju naočale
ili kontaktne leće.
Kod osoba kod kojih nošenje naočala nije uzrokovano godinama (poslije 40.
godine počinje slabiti akomodacija oka i s vremenom imamo potrebu za
naočalama za čitanje), više od 95% osoba je kratkovidno (miopija), a samo 5%
njih ima plus dioptriju i vid im je zamućen na blizinu, ali i na daljinu
(hiperopija).
Što je kratkovidnost?
Kratkovidne osobe vide dobro na blizinu, ali ne i na daljinu. Dužina oka
bez dioptrije je 24 milimetra. U slučaju kratkovidnosti vid na daljinu je
zamućen jer je očna jabučica izdužena (1 milimetar predstavlja 3 dioptrije)
pa leća u oku fokusira svjetlost ispred žute pjege, a ne na nju samu kao na
centar našeg najoštrijeg vida na stražnjem dijelu oka. Najčešće rast oka
prati rast tijela i završetkom puberteta dioptrija se stabilizira.
Zašto nastaje kratkovidnost?
Stoljećima su ljudi, poput astronoma Keplera, smatrali da je puno rada na
blizinu (čitanje, pisanje) uzrok “kvarenja vida”. Znanstvenici su posljednjih
desetljeća glavnim uzrokom nastanka dioptrije smatrali genetiku. Istraživanja
pokazuju da se u velikoj mjeri kratkovidnost nasljeđuje, ali kako objasniti
njezin porast u drugoj polovici 20. stoljeća?
Znanstvenici su uočili statistike koje pokazuju da je gotovo tri puta veća
češća kratkovidnost kod osoba koje žive u gradovima nego na selu što se
pripisuje fenomenu “života u kutiji”. Nedavno objavljeni rezultati
istraživanja nizozemskog tima znanstvenika su potvrdili hipoteze poznate Rotterdam
studije (1990-2008.) da je izduživanje očne jabučice i nastanak
kratkovidnosti u izravnoj vezi s većim izlaganjem oka gledanju predmeta koji
su nam blizu. No, taj razlog nije jedini.
Od 2008. znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyu proučavali su dvije skupine
djece čiji je isti postotak roditelja bio kratkovidan. Jedna je skupina
živjela u Singapuru, a druga (također singapurskog podrijetla) živjela je u
Australiji. Rezultati su bili zapanjujući – samo 3,3% djece proučavane
sedmogodišnje iz Australije razvilo je kratkovidnost u usporedbi s 29,1% u
Singapuru. Kako objasniti razliku? Prvenstveno uvjetima života – djeca u
Australiji nisu imala manje zadaća i obaveza u kojima su radili na blizinu
nego vršnjaci u Singapuru, dapače, ali su zato puno više vremena provodila
vani (13 sati tjedno u usporedbi s 3 sata tjedno).
No, kasnija istraživanja pokazala su da razlozi nisu samo u boravku vani,
izvan “kutije”. Manja vjerojatnost za razvoj minus dioptrije povezuje se s
dopaminom, neuroprijenosnikom poznatijim i kao “hormon sreće”. Uredan ciklus
dopamina koji utječe na normalan rast oka povezan je s dovoljnom količinom
prirodnog svjetla. Svakako, to nikako ne znači da oči ne bismo trebali
zaštiti od UV zračenja, ili još manje da bismo oči trebali izlagati gledanju
u sunce.
No, djeca bi svakako trebala boraviti vani, barem isto onoliko vremena
koliko provode gledajući na blizinu (crtanje, čitanje, igra s igračkama,
gledanje u ekran mobitela, tableta, računala ili TV-a). To je potvrdilo i
istraživanje objavljeno lani (Caroline Klaver i suradnici) u kojem je
utvrđeno da je niža razina seruma vitamina D kod djece u izravnoj vezi s
razvojem kratkovidnosti. Znamo da vitamin D naša koža proizvodi prvenstveno
pod utjecajem sunčevih zraka pa se vitamin D često naziva i sunčevim
vitaminom.
Kako se riješiti dioptrije?
Svi koji nose naočale ili leće znaju s kakvim se problemima svakodnevno
susreću. Jedini način da ih se riješite, a s njima i svih povezanih problema
kojih smo više ili manje svjesni jest lasersko skidanje dioptrije. Njime se
uklanjanju dioptrije u rasponu od -10 do +6 i do ±6 cilindara astigmatizma.
Za veće dioptrije rješenje je ugradnja fakičnih leća od trajnih materijala
koje korigiraju dioptriju u samom oku, a osoba ih uopće ne osjeti. Lasersko
skidanje dioptrije je bezbolan i učinkovit način kako se trajno riješiti
dioptrije u samo 10 minuta. To je danas najizvođeniji zahvat u medicini koji
se u medicini izvodi na zahtjev pacijenta. Do danas laserski se dioptrije
riješilo više od 50 milijuna ljudi. Samo u Klinici Svjetlost skinuli smo
dioptriju s više od 60 tisuća očiju. Koristimo najmodernije lasere (IFS
femtosecond laseri za kreiranje rožničnog prekloplca i Schwind excimer laseri
za skidanje dioptrije) koji su standard u najboljim svjetskim očnim centrima.
Laseri su u potpunosti kompjuterski kontrolirani kako bi ostvarili savršeno
precizan rezultat – život bez dioptrije.
dr. sc. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike
Svjetlost
|
No comments:
Post a Comment