Znate li kako laserski skidamo dioptriju i astigmatizam?

Svjetska zdravstvena organizacija odnedavno je uvrstila dioptriju u kategoriju invalidnosti – kao odgovor na potrebe mnogih osoba s dioptrijom, koje su se uvijek tako i osjećale. Srećom, danas je moguće taj problem riješiti brzo, efikasno i sigurno.
Svake godine raste broj osoba koje se odlučuju problem dioptrije riješiti laserskim zahvatom. Istina, i broj ljudi s dioptrijom raste pa se često govori i o „epidemiji“ kratkovidnosti, a od nedavno su i znanstvenici razjasnili razloge zbog koji se to događa. Procjenjuje se da se godišnje na svjetskoj razini dioptrije na ovaj način riješi više od 2 milijuna ljudi. Time laserska korekcija vida spada među najizvođenije zahvate koji se izvode na zahtjev pacijenta, a stupanj njihova zadovoljstva uvjerljivo je najviši (čak 97% prema podacima američke Agencije za hranu i lijekove).

Refrakcijske greške: kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam

Refrakcijske greške najčešće su uzrokovane većom ili manjom duljinom očne jabučice. Kod kratkovidnosti, zbog veće izduljenosti očne jabučice, svjetlosne zrake prelamaju se preko rožnice i leće i sijeku se ispred našeg centra vida (žute pjege), dok se kod dalekovidnosti sijeku u zamišljenoj točki iza žute pjege. U prvom slučaju potrebna nam je minus dioptrija da bi nam ispravila zamućeni vid na daljinu. Kod dalekovidnosti primarno ne vidimo dobro na blizinu, ali i vid na daljinu nam nije najbolji. Kratkovidnost ili minus dioptrija puno je učestalija.

Astigmatizam ili cilindri odnose se na nepravilnu zakrivljenost rožnice na različitim pravcima što za posljedicu ima nejasnu sliku predmeta (najčešće preklapajuće slike).Sve refrakcijske greške daju se ispraviti u laserski, u jednom aktu.  Više od 90% osoba s dioptrijom je dobar kandidat za laser!
Kako biste pristupili laserskom skidanju dioptrije, važno je napraviti sveobuhvatan pregled kako bismo utvrdili jeste li dobar kandidat za lasersko skidanje dioptrije. Uvjeti su: da ste punoljetni, da se dioptrija nije mijenjala najmanje unatrag godinu dana, da su rožnica i oko zdravi te da je rožnica dovoljne debljine. Zašto? Dioptriju i astigmatizam uklanjamo tako da laserska zraka remodelira prednji površinski dio oka i ispravlja refrakcijsku grešku kako bismo vas riješili ovisnosti o naočalama ili lećama.


Operativne metode 

LASIK je danas najčešće izvođena metoda korekcije dioptrije i u svijetu se smatra zlatnim standardom za usporedbu uspješnosti svih drugih metoda. Metoda se izvodi u kapljičnoj anesteziji u dva koraka. Prvi korak podrazumjeva kreiranje rožničnog preklopca (flapa), a drugi remodeliranje rožnice uz pomoć excimer lasera. Nakon remodeliranja rožnice flap (poklopčić rožnice) vraća se u prirodni položaj na rožnici, gdje za nekoliko minuta prijanja, a za nekoliko sati cijeli bez korištenja šavova i zavoja omogućujući brz i komforan oporavak i oka i vidne oštrine. Danas su dostupne dvije metode formiranja flapa (poklopčića rožnice).

Prvi (stariji način) podrazumijeva upotrebu električnog nožića pod nazivom mikrokeratom za formiranje flapa, dok modernija femtosecond metoda koristi drugačiju vrstu lasera (femtosecond laser) za formiranje flapa.

Otkriće femtosecond lasera (FemtoLASIK) značajno je unaprijedilo preciznost LASIK-a, smanjilo je kirurške rizike LASIK-a za 1000 puta te značajno povećalo zarastanje flapa za oko i time značajno smanjilo vrlo rijetke mogućnosti traumatskih pomicanja flapa u budućnosti. 
LASIK metode, bilo uz upotrebu mikrokeratoma ili femtosecond lasera u mogućnosti su korigirati široki raspon dioptrija: kratkovidnost do -10.00, dalekovidnost do +6.00 i astigmatizam do ±6.00.

Što očekivati tijekom i nakon zahvata?

Sam operativni zahvat traje nekoliko minuta i izvodi se u lokalnoj, kapljičnoj anesteziji. Držači vjeđa oko drže otvorenim tijekom zahvata kako bi se spriječilo treptanje, a laser je kompjuterski navođen i kontroliran. Najčešće se rade oba oka simultano. Kod većine pacijenata potpuna vidna oštrina postiže čak unutar 24 sata od zahvata! Pacijenti su sposobni za posao poslije tri dana nakon LASIK metode, a 7 dana nakon PRK metode. Prvih nekoliko dana potrebno je kapati antibiotske kapljice u kombinaciji s umjetnim suzama, a kasnije samo umjetne suze prema potrebi. 
dr. sc. Maja Bohač, spec. oftalmolog, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost

Znanstvenici utvrdili uzroke kratkovidnosti

Posljednjih godina puno se govori i piše o izrazitom porastu broja kratkovidnih osoba. Znanstvenici to opisuju i kao “epidemiju kratkovidnosti” koja je posebno izražena u SAD-u i državama istočne Azije. U SAD-u čak polovica mladih ima minus dioptriju, a u Kini, Japanu ili Koreji i više od 80%. I kod nas je sve više osoba koje za dobar vid na daljinu trebaju naočale ili kontaktne leće. Kod osoba kod kojih nošenje naočala nije uzrokovano godinama (poslije 40. godine počinje slabiti akomodacija oka i s vremenom imamo potrebu za naočalama za čitanje), više od 95% osoba je kratkovidno (miopija), a samo 5% njih ima plus dioptriju i vid im je zamućen na blizinu, ali i na daljinu (hiperopija).   Što je kratkovidnost? Kratkovidne osobe vide dobro na blizinu, ali ne i na daljinu. Dužina oka bez dioptrije je 24 milimetra. U slučaju kratkovidnosti vid na daljinu je zamućen jer je očna jabučica izdužena (1 milimetar predstavlja 3 dioptrije) pa leća u oku fokusira svjetlost ispred žute pjege, a ne na nju samu kao na centar našeg najoštrijeg vida na stražnjem dijelu oka. Najčešće rast oka prati rast tijela i završetkom puberteta dioptrija se stabilizira.   Zašto nastaje kratkovidnost? Stoljećima su ljudi, poput astronoma Keplera, smatrali da je puno rada na blizinu (čitanje, pisanje) uzrok “kvarenja vida”. Znanstvenici su posljednjih desetljeća glavnim uzrokom nastanka dioptrije smatrali genetiku. Istraživanja pokazuju da se u velikoj mjeri kratkovidnost nasljeđuje, ali kako objasniti njezin porast u drugoj polovici 20. stoljeća? Znanstvenici su uočili statistike koje pokazuju da je gotovo tri puta veća češća kratkovidnost kod osoba koje žive u gradovima nego na selu što se pripisuje fenomenu “života u kutiji”. Nedavno objavljeni rezultati istraživanja nizozemskog tima znanstvenika su potvrdili hipoteze poznate Rotterdam studije (1990-2008.) da je izduživanje očne jabučice i nastanak kratkovidnosti u izravnoj vezi s većim izlaganjem oka gledanju predmeta koji su nam blizu. No, taj razlog nije jedini. Od 2008. znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyu proučavali su dvije skupine djece čiji je isti postotak roditelja bio kratkovidan. Jedna je skupina živjela u Singapuru, a druga (također singapurskog podrijetla) živjela je u Australiji. Rezultati su bili zapanjujući – samo 3,3% djece proučavane sedmogodišnje iz Australije razvilo je kratkovidnost u usporedbi s 29,1% u Singapuru. Kako objasniti razliku? Prvenstveno uvjetima života – djeca u Australiji nisu imala manje zadaća i obaveza u kojima su radili na blizinu nego vršnjaci u Singapuru, dapače, ali su zato puno više vremena provodila vani (13 sati tjedno u usporedbi s 3 sata tjedno). No, kasnija istraživanja pokazala su da razlozi nisu samo u boravku vani, izvan “kutije”. Manja vjerojatnost za razvoj minus dioptrije povezuje se s dopaminom, neuroprijenosnikom poznatijim i kao “hormon sreće”. Uredan ciklus dopamina koji utječe na normalan rast oka povezan je s dovoljnom količinom prirodnog svjetla. Svakako, to nikako ne znači da oči ne bismo trebali zaštiti od UV zračenja, ili još manje da bismo oči trebali izlagati gledanju u sunce. No, djeca bi svakako trebala boraviti vani, barem isto onoliko vremena koliko provode gledajući na blizinu (crtanje, čitanje, igra s igračkama, gledanje u ekran mobitela, tableta, računala ili TV-a). To je potvrdilo i istraživanje objavljeno lani (Caroline Klaver i suradnici) u kojem je utvrđeno da je niža razina seruma vitamina D kod djece u izravnoj vezi s razvojem kratkovidnosti. Znamo da vitamin D naša koža proizvodi prvenstveno pod utjecajem sunčevih zraka pa se vitamin D često naziva i sunčevim vitaminom. Kako se riješiti dioptrije? Svi koji nose naočale ili leće znaju s kakvim se problemima svakodnevno susreću. Jedini način da ih se riješite, a s njima i svih povezanih problema kojih smo više ili manje svjesni jest lasersko skidanje dioptrije. Njime se uklanjanju dioptrije u rasponu od -10 do +6 i do ±6 cilindara astigmatizma. Za veće dioptrije rješenje je ugradnja fakičnih leća od trajnih materijala koje korigiraju dioptriju u samom oku, a osoba ih uopće ne osjeti. Lasersko skidanje dioptrije je bezbolan i učinkovit način kako se trajno riješiti dioptrije u samo 10 minuta. To je danas najizvođeniji zahvat u medicini koji se u medicini izvodi na zahtjev pacijenta. Do danas laserski se dioptrije riješilo više od 50 milijuna ljudi. Samo u Klinici Svjetlost skinuli smo dioptriju s više od 60 tisuća očiju. Koristimo najmodernije lasere (IFS femtosecond laseri za kreiranje rožničnog prekloplca i Schwind excimer laseri za skidanje dioptrije) koji su standard u najboljim svjetskim očnim centrima. Laseri su u potpunosti kompjuterski kontrolirani kako bi ostvarili savršeno precizan rezultat – život bez dioptrije. dr. sc. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost Klinika Svjetlost Split