Mrena - sve što ste htjeli znati

Po iskustvu ugradnje multifokalnih i intraokularnih leća s proširenim rasponom vida (više od 6000) među vodećim smo europskim klinikama.   

U očnoj Klinici Svjetlost očnu mrenu (kataraktu) možete operirati unutar tjedan dana od obavljenog pregleda. Operacija mrene je bezbolan, brz, siguran i učinkovit operativni zahvat. Zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji, znanju i iskustvu naših kirurga mrenu možete riješiti unutar 3 sata od dolaska u Kliniku.

Naši operateri u proteklih 18 godina u „Svjetlosti“ su obavili više od 30.000 operacija mrene. Oftalmološka Klinika Svjetlost ima najveće iskustvo u ovom dijelu Europe s ugradnjom multifokalne ili Symfony intraokularne leće kojom se pacijent može riješiti i mrene i nošenja naočala. S ugrađenom Symfony lećom pacijent bez naočala dobro vidi i na blizinu i na srednju udaljenost i na daljinu.

Specijalna bolnica za oftalmologiju Svjetlost među prvim je bolnicama u Europi koja je započela s ugradnjom najnovije intraokularne leće Symfony. Zajedno s još 13 europskih oftalmoloških centara, očna klinika Svjetlost je 2014. godine sudjelovala u Europskoj multicentričnoj kliničkoj studiji koja je pratila prve rezultate ugradnje Symfony leće. Tijekom studije operirano je 12 pacijenata kojima su među prvima u Europi u oba oka ugrađene ove leće i na taj način operirana mrena i riješena potreba za nošenjem naočala. Nakon odličnih rezultata uveli smo Symfony leće u svakodnevnu praksu i do sada ih ugradili više od 350.

 Radi se o prvoj intraokularnoj leći na svijetu koja ima tzv. prošireni raspon vidate pacijentima pruža dobar vid bez naočala na blizinu, srednju udaljenost (računalo) i daljinu. Njen specijalan dizajn omogućuje novi oblik prelamanja svjetla koji produžuje fokus oka što rezultira proširenim rasponom vida na svim udaljenostima i boljom kontrastnom osjetljivosti u odnosu na dosadašnje leće. Najveća prednost Symfony leće u odnosu na multifokalne leće je u tome što ima znatno manje vidne smetnje kao što je blještanje svjetla u noćnoj vožnji.

Blefaroplastika

Najčešći kirurški zahvat na vjeđama koji im vraća svježinu i mladenački izgled naziva se blefaroplastikom. 

Estetska blefaroplastika izvodi se u slučaju viška kože na kapcima (dermatochalasis) koja je najčešće zbog starenja izgubila svoj elasticitet pa visi preko ruba vjeđe, a može biti udružena i s prolapsom masnog tkiva iz orbite koje uzrokuje stvaranje masnih jastučića i podočnjaka. Funkcionalna blefaroplastika izvodi se u slučajevima kada osim viška kože oslabljeni mogu biti i mišići te dolazi spuštanja vjeđe s nemogućnošću podizanja kapka (ptoza). Operativnim zahvatom pod lokalnom anestezijom odstranjuje se višak kože, masnog tkiva i rastegnutih mišićnih niti s vjeđa.

Rez se radi u prirodnim naborima kapka ili ispod trepavica i zatvori se šavovima koji se vade za sedam dana, s brzim oporavkom i gotovo nevidljivim ožiljkom.

Znate li kako laserski skidamo dioptriju i astigmatizam?

Svjetska zdravstvena organizacija odnedavno je uvrstila dioptriju u kategoriju invalidnosti – kao odgovor na potrebe mnogih osoba s dioptrijom, koje su se uvijek tako i osjećale. Srećom, danas je moguće taj problem riješiti brzo, efikasno i sigurno.
Svake godine raste broj osoba koje se odlučuju problem dioptrije riješiti laserskim zahvatom. Istina, i broj ljudi s dioptrijom raste pa se često govori i o „epidemiji“ kratkovidnosti, a od nedavno su i znanstvenici razjasnili razloge zbog koji se to događa. Procjenjuje se da se godišnje na svjetskoj razini dioptrije na ovaj način riješi više od 2 milijuna ljudi. Time laserska korekcija vida spada među najizvođenije zahvate koji se izvode na zahtjev pacijenta, a stupanj njihova zadovoljstva uvjerljivo je najviši (čak 97% prema podacima američke Agencije za hranu i lijekove).

Refrakcijske greške: kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam

Refrakcijske greške najčešće su uzrokovane većom ili manjom duljinom očne jabučice. Kod kratkovidnosti, zbog veće izduljenosti očne jabučice, svjetlosne zrake prelamaju se preko rožnice i leće i sijeku se ispred našeg centra vida (žute pjege), dok se kod dalekovidnosti sijeku u zamišljenoj točki iza žute pjege. U prvom slučaju potrebna nam je minus dioptrija da bi nam ispravila zamućeni vid na daljinu. Kod dalekovidnosti primarno ne vidimo dobro na blizinu, ali i vid na daljinu nam nije najbolji. Kratkovidnost ili minus dioptrija puno je učestalija.

Astigmatizam ili cilindri odnose se na nepravilnu zakrivljenost rožnice na različitim pravcima što za posljedicu ima nejasnu sliku predmeta (najčešće preklapajuće slike).Sve refrakcijske greške daju se ispraviti u laserski, u jednom aktu.  Više od 90% osoba s dioptrijom je dobar kandidat za laser!
Kako biste pristupili laserskom skidanju dioptrije, važno je napraviti sveobuhvatan pregled kako bismo utvrdili jeste li dobar kandidat za lasersko skidanje dioptrije. Uvjeti su: da ste punoljetni, da se dioptrija nije mijenjala najmanje unatrag godinu dana, da su rožnica i oko zdravi te da je rožnica dovoljne debljine. Zašto? Dioptriju i astigmatizam uklanjamo tako da laserska zraka remodelira prednji površinski dio oka i ispravlja refrakcijsku grešku kako bismo vas riješili ovisnosti o naočalama ili lećama.


Operativne metode 

LASIK je danas najčešće izvođena metoda korekcije dioptrije i u svijetu se smatra zlatnim standardom za usporedbu uspješnosti svih drugih metoda. Metoda se izvodi u kapljičnoj anesteziji u dva koraka. Prvi korak podrazumjeva kreiranje rožničnog preklopca (flapa), a drugi remodeliranje rožnice uz pomoć excimer lasera. Nakon remodeliranja rožnice flap (poklopčić rožnice) vraća se u prirodni položaj na rožnici, gdje za nekoliko minuta prijanja, a za nekoliko sati cijeli bez korištenja šavova i zavoja omogućujući brz i komforan oporavak i oka i vidne oštrine. Danas su dostupne dvije metode formiranja flapa (poklopčića rožnice).

Prvi (stariji način) podrazumijeva upotrebu električnog nožića pod nazivom mikrokeratom za formiranje flapa, dok modernija femtosecond metoda koristi drugačiju vrstu lasera (femtosecond laser) za formiranje flapa.

Otkriće femtosecond lasera (FemtoLASIK) značajno je unaprijedilo preciznost LASIK-a, smanjilo je kirurške rizike LASIK-a za 1000 puta te značajno povećalo zarastanje flapa za oko i time značajno smanjilo vrlo rijetke mogućnosti traumatskih pomicanja flapa u budućnosti. 
LASIK metode, bilo uz upotrebu mikrokeratoma ili femtosecond lasera u mogućnosti su korigirati široki raspon dioptrija: kratkovidnost do -10.00, dalekovidnost do +6.00 i astigmatizam do ±6.00.

Što očekivati tijekom i nakon zahvata?

Sam operativni zahvat traje nekoliko minuta i izvodi se u lokalnoj, kapljičnoj anesteziji. Držači vjeđa oko drže otvorenim tijekom zahvata kako bi se spriječilo treptanje, a laser je kompjuterski navođen i kontroliran. Najčešće se rade oba oka simultano. Kod većine pacijenata potpuna vidna oštrina postiže čak unutar 24 sata od zahvata! Pacijenti su sposobni za posao poslije tri dana nakon LASIK metode, a 7 dana nakon PRK metode. Prvih nekoliko dana potrebno je kapati antibiotske kapljice u kombinaciji s umjetnim suzama, a kasnije samo umjetne suze prema potrebi. 
dr. sc. Maja Bohač, spec. oftalmolog, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost

Znanstvenici utvrdili uzroke kratkovidnosti

Posljednjih godina puno se govori i piše o izrazitom porastu broja kratkovidnih osoba. Znanstvenici to opisuju i kao “epidemiju kratkovidnosti” koja je posebno izražena u SAD-u i državama istočne Azije. U SAD-u čak polovica mladih ima minus dioptriju, a u Kini, Japanu ili Koreji i više od 80%. I kod nas je sve više osoba koje za dobar vid na daljinu trebaju naočale ili kontaktne leće. Kod osoba kod kojih nošenje naočala nije uzrokovano godinama (poslije 40. godine počinje slabiti akomodacija oka i s vremenom imamo potrebu za naočalama za čitanje), više od 95% osoba je kratkovidno (miopija), a samo 5% njih ima plus dioptriju i vid im je zamućen na blizinu, ali i na daljinu (hiperopija).   Što je kratkovidnost? Kratkovidne osobe vide dobro na blizinu, ali ne i na daljinu. Dužina oka bez dioptrije je 24 milimetra. U slučaju kratkovidnosti vid na daljinu je zamućen jer je očna jabučica izdužena (1 milimetar predstavlja 3 dioptrije) pa leća u oku fokusira svjetlost ispred žute pjege, a ne na nju samu kao na centar našeg najoštrijeg vida na stražnjem dijelu oka. Najčešće rast oka prati rast tijela i završetkom puberteta dioptrija se stabilizira.   Zašto nastaje kratkovidnost? Stoljećima su ljudi, poput astronoma Keplera, smatrali da je puno rada na blizinu (čitanje, pisanje) uzrok “kvarenja vida”. Znanstvenici su posljednjih desetljeća glavnim uzrokom nastanka dioptrije smatrali genetiku. Istraživanja pokazuju da se u velikoj mjeri kratkovidnost nasljeđuje, ali kako objasniti njezin porast u drugoj polovici 20. stoljeća? Znanstvenici su uočili statistike koje pokazuju da je gotovo tri puta veća češća kratkovidnost kod osoba koje žive u gradovima nego na selu što se pripisuje fenomenu “života u kutiji”. Nedavno objavljeni rezultati istraživanja nizozemskog tima znanstvenika su potvrdili hipoteze poznate Rotterdam studije (1990-2008.) da je izduživanje očne jabučice i nastanak kratkovidnosti u izravnoj vezi s većim izlaganjem oka gledanju predmeta koji su nam blizu. No, taj razlog nije jedini. Od 2008. znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyu proučavali su dvije skupine djece čiji je isti postotak roditelja bio kratkovidan. Jedna je skupina živjela u Singapuru, a druga (također singapurskog podrijetla) živjela je u Australiji. Rezultati su bili zapanjujući – samo 3,3% djece proučavane sedmogodišnje iz Australije razvilo je kratkovidnost u usporedbi s 29,1% u Singapuru. Kako objasniti razliku? Prvenstveno uvjetima života – djeca u Australiji nisu imala manje zadaća i obaveza u kojima su radili na blizinu nego vršnjaci u Singapuru, dapače, ali su zato puno više vremena provodila vani (13 sati tjedno u usporedbi s 3 sata tjedno). No, kasnija istraživanja pokazala su da razlozi nisu samo u boravku vani, izvan “kutije”. Manja vjerojatnost za razvoj minus dioptrije povezuje se s dopaminom, neuroprijenosnikom poznatijim i kao “hormon sreće”. Uredan ciklus dopamina koji utječe na normalan rast oka povezan je s dovoljnom količinom prirodnog svjetla. Svakako, to nikako ne znači da oči ne bismo trebali zaštiti od UV zračenja, ili još manje da bismo oči trebali izlagati gledanju u sunce. No, djeca bi svakako trebala boraviti vani, barem isto onoliko vremena koliko provode gledajući na blizinu (crtanje, čitanje, igra s igračkama, gledanje u ekran mobitela, tableta, računala ili TV-a). To je potvrdilo i istraživanje objavljeno lani (Caroline Klaver i suradnici) u kojem je utvrđeno da je niža razina seruma vitamina D kod djece u izravnoj vezi s razvojem kratkovidnosti. Znamo da vitamin D naša koža proizvodi prvenstveno pod utjecajem sunčevih zraka pa se vitamin D često naziva i sunčevim vitaminom. Kako se riješiti dioptrije? Svi koji nose naočale ili leće znaju s kakvim se problemima svakodnevno susreću. Jedini način da ih se riješite, a s njima i svih povezanih problema kojih smo više ili manje svjesni jest lasersko skidanje dioptrije. Njime se uklanjanju dioptrije u rasponu od -10 do +6 i do ±6 cilindara astigmatizma. Za veće dioptrije rješenje je ugradnja fakičnih leća od trajnih materijala koje korigiraju dioptriju u samom oku, a osoba ih uopće ne osjeti. Lasersko skidanje dioptrije je bezbolan i učinkovit način kako se trajno riješiti dioptrije u samo 10 minuta. To je danas najizvođeniji zahvat u medicini koji se u medicini izvodi na zahtjev pacijenta. Do danas laserski se dioptrije riješilo više od 50 milijuna ljudi. Samo u Klinici Svjetlost skinuli smo dioptriju s više od 60 tisuća očiju. Koristimo najmodernije lasere (IFS femtosecond laseri za kreiranje rožničnog prekloplca i Schwind excimer laseri za skidanje dioptrije) koji su standard u najboljim svjetskim očnim centrima. Laseri su u potpunosti kompjuterski kontrolirani kako bi ostvarili savršeno precizan rezultat – život bez dioptrije. dr. sc. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost Klinika Svjetlost Split

Znate li zašto je kod povišenog kolesterola važno na pregled oftalmologu?

Povećana koncentracija kolesterola i triglicerida u krvi naziva se hiperlipidemija. Osim sistemskih dobro poznatih učinaka na krvne žile u tijelu poput povećanog rizika razvoja ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti te rizika za razvoj dijabetesa, hiperlipidemija se također može izraziti na očima i biti rani znak upozorenja za pacijenta.

Manifestacije hiperlipidemije na očima mogu biti od krajnje esteskih do opasnih mikrovaskularnih komplikacija koje mogu dovesti do slabljenja ili čak gubitka vida. Na pojedinim pacijentima (pogotovo u sklopu nasljednih hiperlipidemija) katkad se na bjeloočnici u cirkumferenciji rožnice mogu vidjeti bjelkasto žućkaste nakupine zbog čega se pacijenti prvo jave liječniku radi estetske smetnje. Te nakupine nisu opasne, ali liječnik tada treba preporučiti sistemsku obradu pacijenta te liječenje kolesterola i visokih masnoća prehranom ili tabletama ukoliko je potrebno.

Drugi najčešći razlog estetske smetnje jest nakupina masnoća na koži vjeđa u vidu plakova koje se zovu ksantelazme (xantelasma). Takvi pacijenti se zbog estetske smetnje najčešće podrvgavaju kirurškom zahvatu koji je vrlo jednostavan i radi se u lokalnoj anesteziji. Međutim, iako ne predstavlja opasnost za vid, pojava takvih plakova znak je za uzbunu i možda sistemsko liječenje pacijenta. Važno je napomenuti da hiperlipidemija i povišeni kolesterol ne predstavljaju samo bolest starije generacije. Dapače, pacijenti koji se javljaju radi ksantelazmi i esteskih smetnji su najčešće mlađe ili srednje dobi te najčešće ni neznaju da imaju povišeni kolesterol. Kod takvih pacijentata se tada radi o nasljednoj obiteljskoj hiperlipidemiji.

Najozbiljnije komplikacije na očima predstavljaju tzv. mikrovaskularne komplikacije u vidu začepljenja sitnih krvnih žilica u oku, najčešće u obliku tromboze centralne vene oka ili njenih ogranaka. Tada može, ovisno o jačini tromboze, doći i do jakog slabljenja ili čak gubitka vida, ukoliko se stanje adekvatno ne liječi. Simptomi uključuju naglo slabljenje vida, ispad vidnog polja, pojavu krvarenja u oku ili centralnu mrlju pred okom. Komplikacije tromoboze centralne retinalne vene danas se uspješno mogu liječiti takozvanim antiVEGF injekcijama i katakad laserom koji smanjuju krvarenje i oteklinu na retini nastalih kao posljedicu tromobze. Rjeđi, ali opasniji su tzv. Hollenhorstovi kolesterolski plakovi koji se najčeše otkidaju iz područja karotidne arterije ili aorte te dolaze u oko. Mogu biti asmipotmatski, ali katkad mogu izazvat i infarkt oka odnosno retinalne arterije. Nažalost, u tim slučajevima prognoza za vid je loša.

Važno je napomenuti da kod pacijenata koji imaju estetske smetnje na očima u vidu ksanetlazmi, radi čega najčešće i dolaze, treba pregledati očnu pozadinu jer se na krvnim žilicama oka mogu i ranije vidjeti znakovi promjena na arterijama i venama u vidu aterosklerotskih promjena. I na kraju, pacijenti s dijabetesom često imaju i hiperlipidemiju koja dodatno otežava liječenje dijabetičke retinopatije jer vrlo često imaju izražene tzv. lipidne ili masne eksudate u žutoj pjegi.

Hiperlipidemija je vrlo podmukla bolest i često pacijenti niti ne znaju da je imaju dok ne dodje do ozbiljnih vaskularnih komplikacija. Stoga je važno napomenuti da pregled očiju može pokazati faktore i znakove za uzbunu i za tu bolest prije nego dođe do ozbiljnijih komplikacija. 

dr. sc. Nataša Drača, spec. oftalmolog

UV zrake i njihov utjecaj na zdravlje očiju

Ultraljubičasto zračenje je elektromagnetsko zračenje u rasponu od 10 nm do 400 nanometara, s valnim duljinama manjim od vidljive svjetlosti. Ono se dijeli na UVA (400 – 315 nm), UVB (315-280 nm) i UVC (manjim od  280 nm). Važno je naglasiti da jedino UVA i UVB zrake prodiru kroz našu atmosferu i mogu izazvati oštećenja na ljudskom tijelu.  

Pozitivni učinci UV zračenja

• Proizvodnja vitamina D – održava zdravlje kostiju i zubi, prevenira razvoj šećerne bolesti tip II, multiple skleroze i raka.
• Proizvodnja melatonina – pospješuje bolji san.
• Baktericidno djelovanje – ubija bakterije.
• Smanjenje razine stresa – smanjuje lučenje kortizola (hormona nadbubrežne žlijezde).
• Smanjenje pretilosti.

Negativni učinci UV zračenja

• Opekline – pretjerano izlaganje UVB zrakama koje uzrokuju otečenu i toplu kožu, bol i povišenu tjelesnu temperature. Preporuča se izbjegavanje izlaganja suncu u razdoblju od 11h do 15h, te mazanje kremama sa zaštitnim UV faktorom.
• Rak kože – prekomjerno, dugotrajno izlaganje UV svjetlu može izazvati rak kože.
• Bolesti očiju – ugrožena su gotovo sva tkiva oka (sluznica, rožnica, leća i mrežnica).
• Na spojnici može izazvati pterigij (prerastanje spojnice preko rožnice). Ovisno o smetnjama i veličini pterigija ovo se oštećenje može riješiti operativnim putem.
• Na rožnici može uzrokovati fotokeratitis (opeklina rožnice). Očituje se suzenjem očiju i pretjeranom osjetljivošću na svjetlo, crvenim očima i osjećaja stranog tijela u oku. Liječi se ambulantno i uzroci nestaju u roku od 74 sata.
• Na leći može uzrokovati zamućenje prirodne leće (mrene). Ovo se stanje može riješiti operativnim putem. Umjesto mrene mogu se ugraditi monofokalne leće (omogućuju vid na daljinu, ali za blizinu je potrebno nositi naočale) i multifokalne leće (omogućuju vid na sve udaljenosti).
• Na mrežnici uzrokuju i pospješuju razvoj makularne degeneracije ili degeneracije žute pjege (oštećenje centra vida) i transformaciju madeža u melanome. 

Zaštita očiju od UV svjetla

Veoma je važno zaštititi oči od štetnog djelovanja UV svjetla. Preporuča se korištenje sljedećih pomagala:  

• Kapa s obodom – mehanički štiti oči od direktnog prodora sunčevih zraka.
• Sunčane naočale  - kako bi se zaštitili od sunčevog zračenja potrebno je nositi kvalitetne sunčane naočale sa odgovarajućim UV filterom (95% UVB i 60% UVA). Također, bilo bi poželjno da su naočale polarizirane čime se smanjuje odbljesak sunčaevih zraka od drugih površina.
• Kontaktne leće – potrebno je nositi kontaktne leće s UV filterom. Iako su dobra zaštita za oko, ne pružaju zaštitu za sluznicu, te se uz njih preporuča nošenje sunčanih naočala.
• Ovlaživači – visoke tjelesne temperature dovode do isušivanja površine oka, koje uzrokuju iritaciju i suhoću oka. Zbog toga se preporuča uporaba umjetnih suza, da bi se stabilizirala i ovlažila njegova površina.

Jako je bitno napomenuti da bi zaštita od sunca trebala započeti već u ranom djetinjstvu. Djecu bi trebalo osvijestiti o štetnih učincima sunčevih zraka i ne izvoditi ih na sunce u srednjih dijelovima dana. Zaštitom i prevencijom od sunčevih zraka, uvelike se mogu smanjiti navedeni problemi i produljiti zdravlje očiju.

Kako plavo svjetlo utječe na biološki sat?

Postoje teorije da su valne duljine u plavom rasponu svjetlosti povezane sa suhom degeneracijom u žutoj pjegi ili makuli što je kod pacijenata koji idu na operaciju mrene ili katarakte potaknulo zanimanje za ugradnju intraokularne leće (IOL) sa žutim filterom. Ipak, neke nove studije pokazuju da intraokularne leće koje blokiraju plavo svijetlo, narušavaju prirodni ciklus spavanja. 

Novi dokazi navode da leće sa žutim filterom ometaju prirodni ciklus spavanja te umanjuju kvalitetu sna kod pacijenata koji su operirali mrene na oba oka. U Meksiku je provedena studija gdje se uspoređivao cirkadijalni ritam u pacijenata kod kojih je ugrađivana leća koja blokira plavo svijetlo ili obična leća. Kod obje grupe ispitivan je indeks kvalitete sna koje obuhvaća subjektivnu kvalitetu sna, trajanje sna, ometanje sna. U studiji je također mjeren melotonin iz sline. Melatonin je hormon kojega izlučuje epifiza (pinealna žlijezda), koja se nalazi na donjoj strani mozga. Luči se uglavnom tijekom noći.

Tijekom noći, dok nema stimuliranja živčanih završetaka u zjenici oka dnevnim svjetlom, epifiza luči melatonin. Proizvodnja melatonina prati cirkadijalni ritam: počinje uvečer, doseže vrhunac tijekom noći, opada ujutro, a tijekom dana zadržava vrlo niske razine. Zbog toga nedostatak spavanja noću, primjerice zbog promjene vremenskih zona ili rada u noćnim smjenama, ima za posljedicu lučenje nedovoljnih količina melatonina. Brojne znanstvene studije potvrdile su da melatonin, osim reguliranja ritma spavanja i budnosti, ima antioksidativno djelovanje i štiti od starenja. Smanjena razina melotonina znači da je reduciran san. Intraokularne leće sa žutim filterom koje blokiraju plavo svijetlo mogu učiniti bolesnike osjetljivim na poremećaje spavanja. Debate o učinku intraokularnih leća sa žutim filterom još traju te definitavan dokaz protiv ovih leća još uvijek ne postoji.

dr. Marija Antičić, specijalist oftalmolog

Kako vid djeteta zaštiti od UV zraka?

Ljeto je počelo. Sve više boravimo vani na suncu i na moru, a to sa sobom osim ugode nosi i neke opasnosti. Svi pričaju o UV indeksima i zaštiti kože od sunca kremama raznoraznih faktora što je naravno bitno, ali pri tome se često zaboravi napomenuti važnost zaštite očiju koje se osobito osjetljive u ranoj dječjoj dobi.

Prirodni zaštitni mehanizmi oka filtriraju preko 90% štetnih sunčevih zraka u odrasloj dobi dok je u male djece situacija obrnuta, samo oko 10% te je rizik za oštećenja puno veći. Osim direktne izloženosti oka sunčevim zrakama, postoji i opasnost od refletirajućih zraka koje se odbijaju od površine vode ili pijeska na plažama. Stoga je zaštita očiju od sunca u dječjoj dobi jako važna, a to uključuje nošenje sunčanih naočala i šeširića s obodom te boravak u hladu ili zatvorenom prostoru u vrijeme najjačeg djelovanja sunčevih zraka tijekom središnjeg dijela dana.

Iznimno je važno naglasiti da pri izboru sunčanih naočala za djecu ne treba biti žrtva modnih trendova jer markirani proizvodi na žalost ne jamče uvijek i najbolju kvalitetu, a postoji opasnost da se radi i o plagijatima koji nemaju kontrolu kvalitete. Često su roditelji u nedoumici oko jeftinijih naočala, odnosno naočala koje se kupuju vani na štandovima, a djeci su obično privlačne zbog živahnih boja u kojima se nude. Takve naočale same po sebi nisu štetne, ali zbog slabije kvalitete stakala mogu stvarati određene smetnje, no nikako se ne bi smjeli dovesti u zabludu da se njima štite oči od sunca. Naprotiv, ukoliko bi se takve naočale koristile za zaštitu od sunca može nastati oštećenje jer se često zbog tamnije boje stakala kod takvih naočala proširi zjenica oka i više štetnih sunčevih zraka prolazi u samo oko nego kad dijete ne bi imalo nikakve naočale.

Savjet za kraj je da svoju djecu naviknete na nošenje sunčanih naočala od najranije dobi. Preporuka je da se zaštitne sunčane naočale sa UV zaštitom kupuju u za to specijaliziranim trgovinama odnosno optikama koje prodaju certificirane proizvode.

dr. Vlade Glavota, spec. oftalmolog

Znate li što je žuta pjega ili makula?

Žuta pjega ili kako se još zove makula, predstavlja mjesto najoštrijeg vida kod čovjeka. Zapravo, radi se centru našeg oka koji se nalazi na očnoj pozadini i velika je oko 5 milimetara. Žuta pjega dio je unutarnjeg očnog sloja koji se zove mrežnica.

Mrežnica je izdanak mozga jer se sastoji od živčanog tkiva tj. živaca. Žuta pjega od cijele mrežnice ima daleku najveću koncentraciju živaca koje nazivamo fotoreceptori. Upravo zbog toga je to mjesto kojim najjasnije vidimo. Fotoreceptori su maleni živci koji primaju svjetlost koja ulazi u oko i pretvaraju je u električni impuls koji putuje do mozga s kojim mi zapravo vidimo. Kaže se da s okom gledamo, ali s mozgom vidimo.

Živci unutar žute pjege su bogati pigmentom luteinom i zeaksantinom koji joj daju žućkast izgled pri pregledu, pa je zato i dobila ime žuta pjega. Da bi se omogućio jasan vid, žuta pjega mora biti vrlo efikasno organizirana. Naime, na vrlo malenom području od svega nekoliko milimetara nalaze se milijuni sitnih živaca koji pretvaraju svjetlost u električni impuls. Taj proces zahtjeva puno energije i kisika.

Bolesti žute pjege ili makule

Nažalost, to je jedan od razloga zašto se u žutoj pjegi događaju degenerativni procesi koji dovode do slabljenja vida, posebno nakon 50. godine života. Bolesti žute pjege su mnogobrojne, a mogu biti degenerativne, upalne, vaskularne, autoimunosne i druge prirode. Često različite sistemske bolesti oštećuju žutu pjegu, no najviše problema radi tzv. degeneracija žute pjege – bolest koja je povezana s dobi i čija se pojavnost povećava s starenjem populacije.

Degeneracija žute pjege je bolest koja se obično javlja iza 50. godine života, a pretpostavlja se da preko 30% osoba starijih od 75 godina života ima neki oblik ove bolesti. Pojavnost ove bolesti je u velikom zamahu zbog brzog starenja pučanstva pa se pretpostavlja da će broj oboljelih i troškovi liječenja povezani s tim biti u značajnom porastu u narednim godinama.

Simptomi degeneracije žute pjege ili makule 

Kao i kod bilo koje druge bolesti žute pjege, tako i kod degeneracije žute pjege, osoba primjećuje slabljenje vida, nemogućnost čitanja, slabije snaženje u prostoru, ne može vidjeti crte lica. Naprosto dolazi do slabljenja centralnog vida, dok širina vidnog polja ostaje ista. Zbog svega navedenog, ali i činjenice da se savjetovanjem i pravovremenim pregledima bolest može otkriti na vrijeme, savjetuje se učiniti pregled žute pjege u sklopu oftalmološkog pregleda iza 40. godine života.

Naime, rani oblici degeneracije žute pjege se mogu usporiti korištenjem vitaminskih kapsula čak i do 30%, dok se uznapredovali oblici uspješno liječenje lijekovima iz antiVEGF grupe. Ovi lijekovi se primjenjuju kao injekcija u oko (aplikacija nije bolna).

Vrlo često ukoliko dođe do bolesti žute pjege na jednom oku, osoba to ne primjeti  jer drugo oko dobro funkcionira, zbog toga su važne redovite samokontrole vida, pri čemu se svako oko testira zasebno, pokrivajući drugo oko. Ovaj jednostavni samopregled može se učiniti bilo gdje i bilo kad, a može jako puno pomoći i otkriti bolest u ranom stadiju.

Tzv. amslerova mrežica je također jednostavno pomagalo koje može otkriti bolesti žute pjege, a radi se o jednostavnoj pravilnoj rešetci na papiru u koju osoba gleda. Ukoliko je žuta pjega zdrava osoba vidi ravne linije, dok kod bolesti žute pjege te linije postaju iskrivljene.

Dakle, da bi sačuvali našu žutu pjegu potrebno je, posebno nakon 40. godine života, obaviti oftalmološki pregled, ali i jednostavnim testovima u kućnim uvjetima također je moguće na vrijeme prepoznati mnoge bolesti žute pjege i u pravo vrijeme potražiti pomoć retinologa.

dr. Ivan Boras, spec. oftalmolog, Odsjek za retinu/mrežnicu Klinike Svjetlost 

Cross linking metoda i u Klinici Svjetlost Split

Keratokonus je neupalna, degenerativna bolest  koja nastaje kao posljedica urođenih, oslabljenih kolagenskih veza u rožnici odnosno prednjem prozirnom dijelu oka. U određenom postotku je nasljedna, no u većini slučajeva pacijenti negiraju njeno ranije postojanje u obitelji. Oslabljena i razmekšana rožnica tijekom života mijenja svoj oblik nogometne polu lopte i šilji se prema naprijed poput stošca. To dovodi do stanjenja rožnice, njenog pucanja i stvaranja ožiljaka koji znatno umanjuju vidnu oštrinu značajno ograničavajući svakodnevne aktivnosti pacijenata. Navedene promjene mogu biti izražene u tolikoj mjeri da je potrebno tako promijenjenu rožnicu zamijeniti zdravom, tj. napraviti presađivanje rožnice od druge osobe. Napredovanje dijagnostike dovelo je do spoznaje da keratokonus nije rijetka bolest. Javlja se kod jedne osobe na dvije tisuće stanovnika. Zastupljeniji je kod muškog spola, a najčešće zahvaća oba oka. Može napredovati do 35-te godine života, ali je najbrži do 25-te godine. Između 35-te i 40-te godine se usporava, a nakon 40-te se uglavnom zaustavlja.

Nekada se smatralo da tvrde kontaktne leće usporavaju, čak i zaustavljaju keratokonus, ali se to pokazalo kao zabluda jer keratokonus počinje na unutarnjoj površini rožnice gdje kontaktna leća ne može dospjeti. U ovom slučaju kontaktna leća ima prvenstveni zadatak poboljšati vidnu oštrinu na zahvaćenom oku, a ne izliječiti nastalu deformaciju.

Cross linking (Corneal collagen cross linking) je dokazano uspješna metoda kojom se keratokonus može usporiti, a potencijalno i zaustaviti. Postupak ima za cilj da pojača oslabljene kolagenske veze u rožnici i na taj način uspori ili spriječi dalje napredovanje bolesti. Kod nas se Cross linking uglavnom provodi po Drezdenskom protokolu koji je i najčešće izvođeni protokol u svijetu još od 1998. godine. Ovdje se ne radi o operativnom postupku, nego o zahvatu koji se izvodi u lokalnoj kapljičnoj anesteziji i potpuno je bezbolan za pacijenta.

Na pripremljenu rožnicu svake 3 minute kapa se gusta zeleno-žuta tekućina koja se zove Riboflavin, a predstavlja visoke doze B2 vitamina. Ovaj način ukapavanja provodi se u trajanju od 30 minuta. Narednih 30 minuta oko se zrači UVA lampom čime se dodatno uz vitamin B2 nastoji pojačati rožnica i na taj način očvrsnuti. Da bi se postupak mogao provesti rožnica mora biti bistra bez ožiljaka te imati zadovoljavajuću debljinu. U određenim slučajevima rožnica može biti i tanja i ako je bistra može se raditi Cross linking, ali uz upotrebu modificiranog Riboflavina.

Metoda je pouzdana, neškodljiva i njome se nastoji zadržati postojeće stanje na rožnici. Kod nekih pacijenata, a njih nije mali broj, Cross linking može i poboljšati oblik rožnice i time učiniti vidnu oštrinu boljom. Pacijenti će i dalje trebati korekciju kontaktnim lećama i naočalama.

Kolagen cross linking je metoda koja je unijela veliki optimizam i donijela nadu pacijentima koji pate od keratokonusa, a tim stručnjaka u Klinici Svjetlost izvodi ju već više od pet godina. Najbolja novost za pacijente koji boluju od keratokonusa je da tretmane od sada mogu obaviti u Klinici Svjetlost u Splitu, jedinoj ustanovi koja obavlja Cross linking metodu na potezu od Savudrije do Prevlake.

Znate li kako se nositi s proljetnim očnim alergijama?

Kalendarski, ali i u naravi počelo je proljeće. Dani su duži, topliji i sunčaniji, a priroda oko nas je u cvatu. Sada uživamo u ljepoti Dalmacije i priobalja, a ubrzo će i livade i šume u unutrašnjosti Lijepe naše procvjetati.

Ipak, proljeće nam nerijetko donosi i raznovrsne smetnje na očima koje su alergijski uvjetovane. Polen (pelud) biljaka u cvatu je najčešći alergen (uzročnik alergijske reakcije). Peckanje, suzenje, crvenilo, osjećaj stranog tijela, osjetljivost na svjetlo i oticanje vjeđa su najčešći simptomi alergijske afekcije očiju. Uz to se često javlja curenje nosa, kašalj, kihanje pa i teže disanje. Sve to nam često jako može zagorčati život i svakodnevnu aktivnost.

Na internet stranicama Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" objavljen je peludni kalendar posebno za mediteranski, kao i posebno za kontinentalni pojas Hrvatske tako da su označeni mjeseci kada je najjači cvat pojedinih biljaka na koje smo moguće alergični. Poznato je da je na primjer u veljači i ožujku jaka koncentracija polena čempresa u Dalmaciji, a da zatim počinje cvjetanje bora. Poleni drugih biljaka su aktivniji i češći u svibnju i lipnju.

S alergijama se nije lako „boriti“, ali se pravilnim i na vrijeme poduzetim postupcima može bitno olakšati svakodnevni život. Na vrijeme treba uočiti znakove alergije i prepoznati ih. Važno je poznavati i da li ste alergični samo na  biljne – polenske alergene ili i na druge tvari. Ako vam se alergije ponavljaju perodično u isto ili slično vrijeme godine informacije iz polenskog kalendara kao i moguće poznavanje tvari na koje smo osjetljivi može nam dati smjernice ponašanja.

Poznavanjem peludnog kalendara možemo prilagoditi svoje kretanje u prirodi, izbjegavati područja cvatnje tih biljaka te poduzeti razne preventivne radnje:  
               

• kada je vjetrovito treba izbjegavati kretanje u prirodi. Preporuča se zatvarati prozore, prati balkone, terase i slično. Redovito treba čistiti filtere u klima uređajima i redovito ih mijenjati u automobIima. Isto tako se preporuča izbjegavati tapecirano pokućstvo, zavjese i tepisone jer su oni rezervoari raznih alergena, odnosno treba ih češće čistiti shodno polenskom kalendaru. Po povratku iz prirode dobro se umiti.
• poželjno je nosti naočale za sunce ili pak bilo kakve zaštitne, jer nas one mehanički štite od polena kao i ultraljubičastih zraka koje dodatno nadražuju oči. Nakon boravka u prirodi dobro je oprati ruke i aplicirati umjetne suze u oči da se njima isperu čestice polena. Ako je potrebno u suradnji s liječnikom početi uzimati eventualno takozvane antihistaminike – tablete protiv alergije ili kombinirati lijekove.

U slučaju jačih smetnji s očima konzultirajte se s nama – oftalmolozima i nemojte stavljati kapi u oči koje vam nisu specijalisti propisali ili kojima je istekao rok trajanja, a neki učinkoviti lijekovi za alergije nekontroliranom i neadekvatnom upotrebom mogu katkada i štetiti. Alergološko testiranje i obrada se preporuča svakako u slučajevima opetovanih alegija.

Lasersko skidanje dioptrije

U posljednjih 18 godina samo u očnoj Klinici Svjetlost Zagreb laserski je skinuta dioptrija s preko 45 tisuća očiju, a u ostale tri oftalmološke klinike (Split, Sarajevo, Banja Luka) s još 12 000 očiju. 

Očna Klinika Svjetlost posjeduje 4 excimer lasera i 2 femtosecond lasera te izvodi sve metode laserskog skidanja dioptrije i tzv. ALL LASER LASIK. Lasersko skidanje dioptrije obavlja 10 liječnika. 

Naših 9 liječnika i 10 medicinskih sestara i samo se podvrglo zahvatu, među kojima su i naši vodeći refraktivni kirurzi prof. Nikica Gabrić, dr. Maja Bohač i dr. Marija Antičić. 

Za pacijente koji nisu kandidati za laser zbog previsoke dioptrije nudimo mogućnost korekcije ugradnjom posebnih intraokularnih leća (ICL). Naši refraktivni kirurzi stalni su predavači i instruktori na najvažnijim europskim oftalmološkim kongresima te edukatori iz područja refraktivne kirurgije (BIH, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Kosovo).

Transplantacija rožnice - Pregled

Prije operacije potrebno je napraviti kompletan oftalmološki pregled koji uključuje pregled na biomikroskopu, određivanje vidne oštrine, provjeru očnog tlaka, snimak topografije rožnice, te debljine rožnice i dubine prednje očne sobice, pregled očne pozadine, ultrazvuk oka, izračun za eventualnu zamjenu leće i dr. Sve potrebne preoperativne oftalmološke pretrage mogu se napraviti u našoj očnoj Klinici dok pretrage koje su potrebne za opću anesteziju pacijent treba donijeti na uvid na dan operacije. 

Obavezan očni pregled djeteta

Dječji oftalmološki pregled jedan je od najvažnijih pregleda koji treba obaviti do 4 godine života. Intenzivan razvoj vida traje do kraja šeste godine života, a dijete nikada nije premalo za oftalmološki pregled. Dok se vid razvija, poremećaji se mogu i moraju liječiti kako bi se omogućio normalan razvoj dječjeg oka i vida.

Ako se smetnje ne otkriju na vrijeme, rezultati liječenja u kasnijim fazama znatno su lošiji. Pregled je prilagođen dobi djeteta i nije bolan. U Klinici za oftalmologiju Svjetlost uz korištenje najmodernije opreme obavljaju ga subspecijalisti dječje oftalmologije i strabologije koji će kroz pregled djecu zabaviti i educirati.

Među najčešćim bolestima oka koje je nužno liječiti u dječjoj dobi spadaju strabizam, slabovidnost (lijeno oko, ambliopija), dječja mrena, nistagmus (titranje oka). Ukoliko je potrebno kiruško liječenje, Očna Klinika Svjetlost u Zagrebu pruža mogućnost zajedničkog smještaja djece s roditeljima. Sve vrste pregleda i zahvata obavljamo u najkraćem mogućem roku.

Možda i Vi imate sindrom suhog oka?

Svi smo nekako nakon ljetnih vrućina i gužvi zbog furešti priželjkivali hladnije dane i malo odmora. Osim lijepih stvari i veselja koje sa sobom nose predstojeći blagdani, hladnoća je nešto što ih uobičajeno prati, a što i priliči dobu godine. Hladnoće se ne treba bojati, a osim potrebe da se toplo obučemo i dobro zagrijemo svoje domove, moramo voditi brigu i o zaštiti očiju.

Pojačano suzenje očiju osobito pri boravku na otvorenom ako je jako vjetrovito, magljenje vida, osjećaj peckanja, žuljanja kao da je prašina u očima dok boravimo u toplini doma najčešći su simptomi suhog oka, stanja koje se jako često javlja i zahvaća sve dobne skupine.

Suho oko osim navedenih simptoma može izazvati i neugodne smetnje poput jake iritacije odnosno crvenila očiju, konstantnog pojačanog suzenja, pojačane osjetljivosti na svjetlo, a kod uznapredovalih smetnji moguća je i sekundarna infekcija oštećene rožnice.

Snimanjem oka do ranog otkrivanja Alzheimerove bolesti?

Nedavno je na međunarodnom kongresu o Alzheimerovoj bolesti u Torontu profesorica fizike i astronomije sa sveučilišta u Ontariu, Kanadi, predstavila novi dijagnostički aparat pomoću kojeg bi se preko snimanja oka ranije mogla otkriti Alzheimerova bolest (AD).

AD je bolest mozga koja svojim napredovanjem uzrokuje zaboravljivost, gubitak pamćenja, poremećaj mišljenja te promjene u ponašanju i osobnosti pacijenta. Danas se ova bolest nalazi na 4. mjestu kao uzročnik smrti u SAD-u. Zahvaća kratkotrajno pamćenje te uništava neurone i veze u moždanoj kori što dovodi do značajnog gubitka moždane mase.
 

Novi dijagnostički aparat koristeći polarizirano svijetlo može otkriti i izmjeriti depozite amyloida na retini. Također postoji dokaz za izmjenu između cerebralne spinalne tekućine koja sadrži amyloid i vitreusa (gela u oku). Dijagnostički aparat koristi polarizirano svijetlo (polarimetrija) te može omogućiti jeftin, neinvazivni, udoban i potencijalno široko dostupan test za rano otkrivanje amyloida- koji bi se mogao provesti u oftalmološkoj ambulanti.

Simptomi

Simptomi koji se javljaju kod pacijenata su brzo zaboravljanje, teškoće u čitanju i pisanju, otežano pronalaženje riječi u govoru. Oboljeli više ne mogu uspješno obavljati svoju profesiju, pokazuju promjene u karakteru, smanjuje im se orijentacija u prostoru i vremenu, postupno postaju nezainteresirani i depresivni, postaju ovisni o drugima, a na kraju i vezani za krevet.

Prednost ranog otkrivanja Alzheimerove bolesti

Budući da je poznato kako prve patološke promjene vezane za Alzheimerovu bolest nastaju 20 – 30 godina prije pojave prvih simptoma bolesti, rano otkrivanje bolesti omogućilo bi prevenciju bolesti i/ili primjenu adekvatne terapije s ciljem usporavanja napredovanja bolesti.